Ekonomija ,

AIIB i kraj američke globalne hegemonije

Azijska banka za investicije u infrastrukture (AIIB) na čelu sa Kinom je izazvala dosta kontroverzi, od kada su se izvještaji o njenom osnivanju prvi put pojavili prošle godine. SAD je izrazila snažno protivljenje prema ovom projektu na osnovu toga što joj nedostaje nadzor ili odgovarajuće upravljanje. U međuvremenu, više od 40 zemalja, uključujući i neke od najbližih saveznika Washingtona su se ili prijavile  ili su već prihvaćene kao osnivači.

Analitičari su bili brzi u napomeni da američko protivljenje ovom projektu ima malo veze sa zabrinutosti oko upravljanja i više je povezano sa njenim potencijalom da ospori postojeće institucije. To uključuje Svjetsku banku i Azijsku razvojnu banku, koje su pod velikim utjecajem Amerike.

Sa Kinom koja vrši svoj uticaj u globalnoj ekonomskoj areni otvorenije nego ikad prije, čini se da je američka, nekada dominantna pozicija, značajno ugrožena.

U kampanji protiv uspostavljanja AIIB-a, Sjedinjene Države, navodeći kao razlog zabrinutost za upravljanje, stavljale su pod pritisak zemlje širom svijeta da se suzdrže od pridruživanja ovom projektu, ali bez uspjeha. Početkom marta, Velika Britanija je postala prva velika zapadna zemlja koja se založila da pozajmljuje novac AIIC-u.

Ubrzo nakon toga, pridružili su se i bliži američki saveznici, Njemačka, Francuska i Italija. Nedavno, Južna Koreja, Izrael, pa čak i Tajvan, kojem Kina odbija da prizna nezavisnost, su sve aplicirale da se pridruže.

Čini se da je Japan, čije bliske sigurnosne veze sa SAD-om nadmašuju trgovinske odnose sa Kinom, jedna od samo nekolicine velikih sila koja još uvijek nije potpisala sporazum sa novom bankom. Ipak, s obzirom na žurbu da se pridruže AIIB-i, postalo je jasno da SAD više nije dominantna ekonomska sila u Aziji.

Sa početkom službenog rada AIIB-e od kraja ove godine, Washington je omekšao svoj ton  i sada je izgleda spreman da radi sa bankom. Sekretar trezora Jack Lew je nedavno komentirao da će SAD pozdraviti banku, sve dok ona posluje sa postojećim međunarodnim institucijama, poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

AIIB službeno ima oko $ 50 milijardi do sada, koje planira da investira u infrastrukturne projekte u Aziji. Drugih 50 milijardi dolara za infrastrukturu je već u planu. Dalje, Kina se vjerojatno nada da će Banka pomoći da juan postane dio valute Međunarodnog monetarnog fonda, što bi je učinilo rezervom za globalnu valutu.

Stvarna veličina AIIB-e je trenutno blijeda u odnosu na njenog glavnog regionalnog konkurenta, Azijsku razvojnu banku. Ipak, s obzirom na broj zemalja koje su spremne da budu partneri sa ovim novim poduhvatom Kine, postalo je jasno da se globalno ekonomsko kretanje definitivno pomjera ka istoku.

Izvor: PrimePair / APA.ba
Tags: