Teme , Južna Amerika , SAD i Kanada ,

Sjećanje na operaciju Condor

Prije četiri desetljeća, u novembru 1975-te, glavni grad Čilea, Santiago, je bio domaćin sastanka južnoameričkih načelnika, vojnih oficira i vladinih zvaničnika sa zajedničkim opredjeljenjem za istrebljenje levičarstva na ovom kontinentu.

To je bilo pokretanje operacije Condor, zajedničkih napora šest zemalja: Argentine, Bolivije, Brazila, Čilea, Paragvaja i Urugvaja. Sa ohrabrenjem Sjedinjenih Američkih Država, Savez će izvršiti mučenja i ubistva više desetina hiljada civila.

Kodno ime "Condor," ptičji amblem raznih naroda Anda, je bilo mračno i zbog drugih stvari. U Argentini, na primjer, oko 30.000 osumnjičenih ljevičara je nestalo u toku "prljavog rata" kojeg su vodile vojne hunte koje su svrgnule vlasti, ubrzo nakon početka operacije Kondor; mnoga tijela su bačena iz aviona u čileanske vode.

Drugim riječima, ovo nije bio nevini let kondora.

Kao što historičar, Greg Grandin, navodi u svojoj knjizi, „Kissinger's Shadow: The Long Reach of America's Most Controversial Statesman,“ bivši američki državni sekretar je ponudio sljedeće - pritajene - ubilačke savjete ministru vanjskih poslova hunte, 1976. godine: "Ako postoje stvari koje trebate uraditi, trebalo bi da ih brzo učinite."

A ako američka pozicija nije bila već dovoljno jasna, dodao je: "Razumijemo da morate uspostaviti vlast."

“Terorizam kojeg finansira država”

Također u Čileu, Henri Kisindžer je bio posebno koristan, osiguravajući diktatoru Augustu Pinochetiju da njegove izjave o ljudskim pravima iz 1976. na sastanku Organizacije američkih država "nisu usmjerene na Čile."

Kasnije te godine, Grandin piše, Kissinger je odobrio "liniju povlačenja" američkim ambasadorima u Condor zemljama, upućujući ih da odvrate državne službenike od ostvarivanja onoga što je poznato da je bila jedna komponenta ove operacije: eksteritorijalni atentati.

"Ali onda se Kissinger predomislio," kaže Grandin. "16. septembra, rekao je pomoćniku da takav nalog može uvrijediti Pinocheta, te ukinuti njegov demarš."

Pet dana kasnije, automobil bomba u Vašington je ubila Pinochetijevog protivnika, Orlanda Letelijera, te njegovog 25-godišnjeg pomoćnika, Ronni Moffitt, američkog državljanina.

Letelier je služio u vladi Salvadora Allende, bivšeg čileanskog predsjednika i žrtve krvavog državnog udara Pinocheta 1973. godine.

Cilj ovog državnog udara je naravno, bio da se zaustavi čileanska demokratija - fenomen koji je ugrožavao interese većih sila. Nakon udara, zemlja je pretvorena u laboratoriju za kaznenu ekonomsku politiku koja je dolazila iz SAD-a.

U prethodno klasifikovanom dopisu iz 1987. godine, Džordž Šulc, američki državni sekretar, je pisao predsjedniku Ronald Reganu da su ubistva Leteliera i Moffitta bila "možda jedini jasan slučaj terorizma koji je podržan od države, a koji se dogodio u Washingtonu."

Toliko o tradiciji dodjele optužbe za "terorizam" samo američkim neprijateljima.

Dopis je dio riznice sa koje je  nedavno skinuta oznaka tajnosti dokumenata, te  predata Michelle Bachelet, sadašnjoj predsjednici Čilea, od strane John Kerrija, prilikom njegove posjete Santiagu u oktobru.

Kerry sada zauzima Kissingerovo i Shultzovo staro mjesto. Bachelet je i sama preživjela torture Pinochetovog režima; njen otac nije bio  te sreće.

Ako ne piše, nije se ni desilo

Peter Kornbluh, director Projekta za dokumentaciju Čilea u Arhivi nacionalne sigurnosti u Washingtonu DC, te autor knjige  “The Pinochet File: A Declassified Dossier on Atrocity and Accountability,” tvrdi da su Kerry i njegovi pomoćnici zaslužili "značajne zasluge zbog promovisanja diplomatije 'skidanja oznaka tajnosti' - koristeći američke dokumente kao diplomatsku valutu za unapređivanje ljudskih prava i ispravljanje mračne, intervencionističke historije unutar američko-čileanskih odnosa."

Dokazi o djelotvornosti pristupa su bili da "naslovi, kao što su 'Pinocheti direktno naredio ubijanje na američkom tlu,” sada kruže oko svijeta."

Ali nije jasno zašto SAD zaslužuje takve zasluge za svoje navodno unapređenje ljudskih prava kada je, za početak, došlo do upadljivog nedostatka naslova u pogledu intimne uloge samih Sjedinjenih Država prilikom ubijanja i operacije Condor.

Osim toga, činjenica da ova zemlja i danas nastavlja da bude uključena u masivna kršenja ljudskih prava širom svijeta, bi trebala tehnički isključiti bilo kakve pohvale o napredovanju i promovisanju ljudskih prava.

Uprkos davanju zelenog svjetla za različite aspekte Condor kampanje i olakšavanje koordinacije između zemalja učesnica, SAD je izbjegla odgovornost za počinjene zločine.

Cenzurisana verzija historije kojom se hrani američka javnost čini mnogo lakšim održavati mišljenje da je američki carstvo u osnovi sila dobra.


Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku APA Agencije.

Izvor: AlJazeera / APA.ba
Tags: SAD Čile Operacija Kondor Condor atentat terorizam